Ana Karenjina je, uz Zločin i Kaznu, jedno od navećih ruskih književnih dela, što je i Tolstoja pretvorilo u jednog od navećih ruskih književnika. U sam centar radnje smeštena je Anina skandalozna vanbračna ljubavna veza s grofom Vronskim.
Analiza
Delo Ana Karenjina objavljeno je u serijskom formatu u vremenskom periodu od 1873. do 1877. godine. Odmah posle prve objave, delo je izazvalo velike senzacije i napravilo toliki pomak u društvu da su svi razgovarali o Ani Karenjini i jedva čekali izlazak sledećeg izdanja. Preljub žene, u ovom delu vodeće glavne junakinje Ane, u to vreme je bilo veliki tabu i žene su zbog toga bile odbacivane od strane društva.
Kritike su na delo uglavnom bile pozitivne, a često i kao i sam roman, strastvene. Uz svoj veliki opus koji je u to vreme objavljivao i Tolstoj pod nazivom „Rat i mir“, slovio je za jednog od najvećih ruskih autora 19. veka što je bilo značajno s obzirom da su njegovi savremenici uključivali Lermontova, Gogolja, Turgenjeva i Dostojevstkog.
1870-ih godina su se u Rusiji dešavale velike probleme i to u delu oslobođenja seljaka što je rezultisalo velikom ekonomskom krizom i velikim promenama u ruskom društvu. Promene, na žalost, nisu bile usklađene sa političkom reformom pa su većina seljaka koji su bili oslobođeni radili na posedima kao „slobodni“ seljaci, pa Tolstoj, pored ljubavne priče piše i o „Seljačkom pitanju“.
Kompoziciono delo je takvo da se završava onako kako i počinje – pitanjem preljuba koje ostaje neodgovoreno i otvoreno čak i na samom kraju.
Mnogi „duhovni“ delovi u delu, posebno Ljevinova borba za pronalaženjem Boga zasnivaju se na Tolstojevom privatnom životu. Radnja ovog romana L. N. Tolstoja smeštena je u sedamdesete godine 19. veka u Rusiji. U njenom fokusu su dve paralelne priče. Jedna je srećan brak Kiti i Ljevina, a druga tragična i tužna veza Ane Karenjine i grofa Vronskog. Nevezano uz to što se svi likovi kreću u istoj sredini, priče ne zavise jedna od druge. One su samo komentar jedna na drugu.
Elementi dela
Naslov: Ana Karenjina
Vrsta dela: paralelni roman
Mesto radnje: Moskva, seoski posedi u Rusiji, Italija
Vreme radnje: sedamdesete godine 19. veka
Tema: isprepletene priče ljubavnih života žena iz visokog društva u Rusiji, ekonomski i politički problemi u Rusiji, socijalna pitanja, problematika braka i nevere
Ideja: „sreća pojedinca ponekad zavisi o društvu“ – Ana Karenjina
Sadržaj prepričano
Roman započinje Aninim dolaskom u dom njenog brata Stive Oblonskog. Stivina žena je Kitina sestra Doli. Doli je saznala za prevaru svog muža sa guvernantom što je izazvalo pravi razdor u porodici. Stiva jedva čeka Anin dolazak koji je za nju spas. Ana uverava Doli da oprosti mužu i uspeva u tome.
Ana je vrlo cenjena žena u društvu. Šarmantna je, društvena i svi je vole. Jako je zaljubljena u svoje nećake i nećakinje i svoga sina. Vrlo uspešno rešava sukobe.
Ljevin je siromašni veleposednik koji uživa u radu sa zemljom. On je beskrajno zaljubljen u Kiti, bogatu plemićku ćerku koja se pak nada veridbi i braku sa grofom Vronskim. Iako su grofove simpatije na strani Ljevina, Kitina majka navija za grofa Vronskog. Ljevin razočaran odlazi u Moskvu kako bi se posvetio svom poslu i seoskim posedima.
Vronski se nalazi sa Kiti, ali na njeno razočaranje nikako nije zainteresovan za brak. On se na jednom balu zaljubljuje u Anu Karenjinu. Ana je sestra Stive Oblonskog koji je Kitin šogor. Cela situacija baca Kiti u očaj. Lekari predlažu njenim roditeljima da ozdravljenje potraži u inostranstvu pa se svi zajedno odlučuju za put.
U Nemačkoj se Kiti skroz oporavlja, zaboravlja Vronskog i puna elana pronalazi nove prijatelje. Ljevin je ponovo pronalazi i predlaže joj brak. Kiti pristaje i oni se venčaju. Iako je Ljevin povremeno bio ljubomoran i nesiguran, njihov brak je bio srećan i postojan. Kiti se pokazala kao izrazito saosećajna i puna snage negujući Ljevinovog teško bolesnog brata Nikolaja.
Kiti rodi i sina Dmitrija što je dodatno usreći i ispuni. Ljevinov lik je kroz knjigu prikazan kao čovek koji se traži, posebno nakon venčanja. On pronalazi veru u Boga, ali zna da mu samo ona ne može rešiti probleme. Ipak, pronalazi svrhu i značenje života.
Veza Vronskog i Ane Karenjine sasvim je drugačija. Ana je udata za službenika državne administracije uglednog Alekseja Aleksandrovića Karenjina. Odnos između njih je hladan i bez ljubavi. Anu odbija mužev karakter, njegovu racionalnost i čestu ironiju.
Nakon što grof Vronski izjavljuje Ani otvoreno ljubav, Ana pokušava da se udalji od njega bežeći u Moskvu. No, Vronski je sledi te se oni u Moskvi viđaju svakodnevno u salonima. Anin muž uskoro saznaje za njihovu vezu jer su glasine došle skroz do njega. On moli Anu da pokuša da prikrije vezu i celi skandal, no ona se ogluši na njegove molbe.
Upuštajući se i dalje u odnos sa Vronskim, ubrzo ostaje u drugom stanju. Saopštava vest Vronskom nešto pre njegovog učestvovanja u konjičkoj trci pa on zbog srećne vesti i uzbuđenja umalo pogine. Anin izraz lica pun zaprepašćenja svim prisutnim je otkrio njene emocije prema njemu.
Na putu kući, Ana priznaje mužu vezu, no Karenjin ne želi da se rastane. Zabranjuje Vronskom da posećuje Anu u njihovoj kući. Meseci prolaze Ani u patnji, a Vronski je nagovara da se rastane i započne život sa njim. Ana rodi devojčicu i u bunilu nakon porođaja moli muža za oproštaj. Karenjin prihvata dete Ane i Vronskog, a Vronskog ta vijest toliko šokira da je pokušao da se upuca.
Pošto se oboje oporavljaju, Ana odlučuje da pobegne sa Vronskim. Uzima devojčicu, a Karenjin joj ne dopušta da povede i njihovog sina prema kom nema posebne emocije. Odsele se u Italiju i Ana je tamo srećno zaljubljena. Ipak, nakon nekog vremena njena patnja za sinom je prevelika. Zbog toga se vraća u Rusiju. Vronski je prati i Ana odmah nakon dolaska u zemlju i kuću svog bivšeg supruga odlazi do dečakove sobe. Tada saznaje da mu je rečeno da je njegova majka mrtva.
U ruskom društvu Ana nije omiljena zbog cele situacije sa bivšim suprugom. Iako Vronski ima uticajan ugled, zbog nje, oni se povlače na selo, na imanje Vronskog te tamo nastavljaju ekstravagantan i luksuzan život.
Ipak njihov život je na iskušenju. Vronskom sve više smeta što njegova kćerka nosi prezime Karenjin te moli Anu da se rastane od njega. Isto tako sve više razmišlja o tome kako je žrtvovao svoj život i karijeru zbog Ane.
Ana je pak sve razdražljivija, posesivnija i ljubomornija te želi nazad svoj stari položaj u društvu, ali i prisustvo svoga sina. Javljaju se histerična stanja kod nje i sve češće uzima noću morfijum. Teška depresija natera je na samoubistvo, pa se ona baca pod voz. Vronski ne može nikako da prežali svoju ljubav pa ostatak života provodi isprazno. Na kraju se prijavljuje dobrovoljno za srpsko-turski rat.
Glavna tema celog romana je srećna ljubav Kiti i Ljevina koja je izgrađena na poverenju i ljubavi te sa druge strane veza Ane i Vronskog koja je izuzetno turbulentna i zasnovana na sebičnosti i posesivnosti. Sa druge strane pečat je dat i samoj Ani koja je bila preljubnica. I iako se to tada u društvu i društvenim krugovima nije smatralo posebno ozbiljno, moralo je biti diskretno. No, Ana nije bila licemerna i nije mogla da glumi ono što nije. Nije mogla da se pravi da njena veza sa Vronskim ne postoji. Upravo taj pritisak društva, Ana na kraju ne može podneti te zbog toga i čini samoubistvo.
Analiza likova
Likovi: Ana Karenjina, Vronski, Ljevin
Ana Karenjina – prelepa žena u 20-im godinama udana za muškarca u 40-ima. Iako je odgovoran i dobar muž, on nema strasti, a nedostatak iste leči žaljenjem. U posledici toga, Ana se okreće svom sinu Serjoži prema kojem usmerava svu svoju ljubav. Ona je gladna naklonosti, pažnje, strasti i ljubavi. Poseduje veliku strast, neodoljiva je muškarcima i ženama i odbija da nastavi živeti dosadan život bez protivrečnosti. To su dve komponente koje uzrokuju njenu nesreću. U preduhvatu da spase brak svog brata, ona upoznaje propast za svoj brak – Vronskog. Iako želi da pređe sve granice kojom ju društvo ograničava, ona je za to preslaba. Na kraju se ubije bacanjem pod vlak jer ne može da nađe rešenje za izlaz iz veze u kojoj preovladava kaos ljubomore i posesivnosti.
Vronski – zgodan mladi oficir Aninih godina koji je sjajno obrazovan i tek počinje sa svojom sad već naizgled obećavajućom karijerom. Ne želi da se veže i venča i želi da živi onako kako svaki tipični mladi oficir živi – promiskuitetno. Zaljubljuje se u Anu na prvu pogled i ustrajno ju saleće ne dopustivši joj da mu pomogne. Kad ga odbija on to teško prihvata, ali kad ona želi njegovu pažnju i ljubav, on počinje da odbija nju. Posle Aninog samoubistva, Vronski ostaje olupina nekad sjajnog čoveka.
Ljevin – zemljoposednik koji voli da obrađuje i upravlja svojim posedom, radeći zajedno sa seljacima. On se ne slaže ni sa tradicionalistima, ni liberalistima, ima ideje da poboljša način rada svoje zemlje. Takođe je zaljubljen u Kiti, ali ima problem s tim da je pita za brak i on propušta šansu. Međutim, kasnije dobije drugu šansu, ona pristane i žive srećno. On je Anin muški „dvojnik“ i jedino joj on parira strašću i intenzitetom. Puno očekuje od svih koji su mu blisku, ne voli visoko društvo i neprijatno se oseća u gradu. Uživa u svom posedu i seoskim poslovima.
Biografija: Lav Tolstoj
Lav Nikolajevič Tolstoj rođen je u mestu Jasna Poljana, u pokrajini Tula 9. septembra 1828. godine, kao četvrto od petoro dece u plemićkoj porodici. Bio je ruski grof, književnik i mislilac, jedan od najvećih svetskih romanopisaca.
Njegova porordica bila je plemićkog porekla, a titulu grofa njegovim precima dodelio je Petar Veliki, u 18. veku. Njegov život bio je obeležen brojnim ljubavnim vezama. Kao mladić, često se zaljubljivao i menjao žene.
Tolstojevi roditelji umrli su dok je još bio dete, zbog čega su o njemu već odmalena morali da brinu njegovi rođaci. Upravo ga taj gubitak roditelja podstiče na razmišljanje o životu, smrti i sreći. Osim kao velikog književnika, pamti se i kao veliki zagovornik mira i nenasilja.
Prvo delo bilo mu je „Priča o jučerašnjem danu“, a prva izdata književna dela su mu bila trilogija „Detinjstvo“, „Dečaštvo“ i „Mladost“. Njegova najpoznatija dela bila su „Rat i mir“, koje je pisao punih sedam godina, zatim „Gospodar i sluga“, te njegovo najpoznatije delo „Ana Karenjina“. Preminuo je 7. novembra 1910., u mestu Astapovo, zbog upale pluća.