„Plavobradi“ je bajka poznatog svetskog pisca Šarla Peroa, koji je napisao mnoge poznate bajke na kojima su odrasle generacije, poput „Mačka u čizmama“, „Pepeljuge“, „Lepotice i zveri“, „Crvenkape“ i mnogih drugih. Prva objavljena priča ovog pisca bila je „Uspavana lepotica“ objavljena 1696. godine i to bez autorovog potpisa. Tek nakon toga objavio je svoju prvu zbirku priča „Priče i bajke iz starih vremena s poukom“.
Analiza
Ove priče postale su opšte prihvaćene kod čitaoca svih uzrasta i to ne samo kod dece, već i odraslih. One su zadovoljavale sve uslove koje je morala da ima jedna dobra bajka, od uzbudljivog sadržaja do veoma jednostavnog jezika kojim je napisana. Priče su bile razumljive, pa su ih svi rado čitali, a skrivale su i nedvojbenu moralnu pouku. Karakteri su neretko podeljeni na na dobre i loše, ali na kraju uvek pobedi dobra strana.
Bajke Šarla Peroa imale su značajan uticaj na kasniju dečju književnost i to kad najslavnijih svetskih autora dečjih baki, poput Hansa Kristijana Andersena i braće Grim. Bajke Šarla Peroa bezvremenske su i uvek rado čitane. Čitaju se deci čak i u današnjim, modernim vremenima, jer predstavljene vrednosti u tim bajkama i danas su ideal kojem težimo i kojem učimo svoju decu.
Bajke bude ljudsku maštu i veličaju nagradu koja će da pripadne onima koji su strpljivi, vredni i pošteni, no, isto tako govori nam i o ljudskim osobinama; tera nas da razmislimo tko su ljudi kojima neizmerno verujemo i jesu li odista vredni naše pažnje i prijateljstva.
Iz ove priče možemo da izvućemo pouku o tome kako često nema potrebe da ljude sudimo prema izgledu, ali ponekad nas taj prvi dojam ne vara. Moramo da budemo mudri i sami razaznati kome ćemo da verujemo. Plavobradi se na prvi pogled čini kao dobar i darežljiv čovek, ali na kraju se ispostavi da je zao i proračunat. S druge strane, Plavobradi je htio da preispita poslušnost svoje žene i namerno joj rekao neka ne ide u zaključanu sobu jer joj tada sledi kazna. Ona ga nije poslušala, a on je morao da izvrši obećanje koje joj je dao. Kako god bilo, sami promislite koja je realna pouka bajke.
Elementi dela
Vrsta dela: bajka
Mesto radnje: ljetnikovac, kuća Plavobradog
Vreme radnje: nekada davno
Tema dela: Plavobradi iskušava poslušnost svoje znatiželjne žene
Ideja dela: ne trebamo da sudimo ljude po izgledu
Sadržaj prepričano
Nekada davno živeo je čovek plave brade. Bio je izrazito bogat pa je posedovao nekoliko kočija, puno predivnih kuća na selu i u gradu , zlatnog i srebrnog posuđa te nameštaja sa skupocenim vezom. Bez obzira na sve bogatstvo, žene su ga se bojale zbog njegove plave brade.
U njegovom komšiluku živela je jedna vlastelinka koja je imala dve prekrasne kćerke, jednu lepšu od druge. Jednu od njih je Plavobradi zaprosio no njihova majka je odredila koja će to kćerka otići za njega. Nažalost, ni jedna ni druga nisu htele da im on postane muž jer su znale da je već bio oženjen, no nitko ne zna šta se desilo tim ženama.
Plavobradi je pomislio kako bi bilo lepo organizovati druženje u jednom letnikovcu i odlučio je da pozvove majku s dve kćeri te još neke poznanike da se šta bolje zabave. Svi su pristali otići na izlet. Kada su stigli u ljetnikovac, zaista su uživali – ponajpre u dobrim jelima, a zatim u ribolovu te igranju i pevanju. Sve je bilo savršeno pa je majka devojaka ipak pristala na svadbu, misleći kako Plavobradi nije tako strašan čovek kao šta izgleda.
Nakon mesec dana, Plavobradi je morao službeno da otputuje. Rekao je ženi neka slobodno uživa s drugaricama dok njega nema. Ostavio joj je sve ključeve, samo ju je zamolio neka ne ulazi u najmanju prostoriju u kući jer će inače jako da se naljuti. Žena mu je obećala da će da se pridržava onoga šta joj je rekao, pa je on miran otišao na službeni put.
Pristigle su njezine drugarice u kuću, pa čak i one nepozvane. Krenule su da razgledavaju prostorije i zaključile kako se ne zna koja je lepša i skupocenija. To je bio prvi put da su one došle k njoj jer su se bojale Plavobradog. Zastale su u najvećoj prostoriji gde je bio smešten skupoceni namještaj, srebrno i zlatno posuđe te prekrasan veliki trosed. Nisu mogle da se prestanu diviti tolikom bogatstvu, pomalo su bile zavidne šta njihova drugarica može da uživa u svim tim stvarima. Ali ona se nije preterano radovala tom bogatstvu, već joj je na umu bilo zašto ne sme da uđe u tu malu sobu.
Nije mogla da izdrži. Ostavila je drugarice da se dalje dive bogatstvu, a ona je potrčala niz stepenice kako bi otključala malu sobu u prizemlju. Ruke su joj drhtale, ali nije mogla da savlada iskušenje, bez obzira na Plavobradog i njegovu ljutnju. Otvorila je vrata male sobe ali kako je bilo mračna, nije uspela da vidi ništa. Nakon par časaka, zametila je lokvu krvi i mrtva tela poredana jedno pored drugog. Bile su to žene Plavobradog za koje se nije znalo šta im se desilo. Bila je prestravljena. Htela je da istrči iz sobe ali joj je ključić pa u lovku krvi. Uspela je nekako da izađe iz sobe, ali na ključiću su ostale mrlje. Morala je da ih se reši pre nego Plavobradi stigne kući.
Otišla je do svoje sobe da se malo odmori i spere krv s ključića, ali bio je to magičan ključ pa čim bi s jedne strane istrljala krv, ona bi se pojavila na drugoj strani. Plavobradi se te iste večeri vratio kući s puta jer mu je javljeno kako je posao već obavljen. Žena je glumila kako joj je jako drago šta je stigao kući ranije od predviđenog. Sutradan je zatražio sve ključeve koje joj je dao, ali su joj ruke toliko drhtale da je odmah znao šta je učinila. Shvatio je da fali ključ od male sobe i naredio joj neka ga odmah donese. Žena je rekla kako ga je zaboravila u njezinoj sobi. Odmah je primetio krv na ključiću.
Ženu je čekala strašna sudbina. Plavobradi je rekao kako mora da umre zbog toga šta je videla. Žena je pala na koljena i molila ga da je ne ubije, ali on je imao kameno srce i nimalo milosti. Žena se pokajala, ali pre no šta je ubije, zamolila ga je da joj dozvoli da se pomoli. Plavobradi ju je ostavio na desetak minuta u molitvi, a ona je pozvala sestru Anu da joj pomogne. Zamolila ju je neka se popne na vrh kule kako bi videla dolaze li joj braća u posetu jer su obećali da će tog dana doći. Sestra Ana nije nikoga videla na vidiku, već samo žarko sunce i zelenu livadu. Žena ju je još par puta priupitala stižu li joj braća na konjima, sve dok Ana nije pozitivno odgovorila. Dok je žena iščekivala svoju braću, Plavobradi joj je pretio smrću.
Plavobradi je već izgubio strpljenje i naredio joj neka istog časa dođe pred njega jer mora da učini ono šta je naumio. Žena je, sva u strahu i drhtava, klečala pred njime moleći ga da još malo pričeka dok se pribere. Plavobradi je bio sve nestrpljiviji i povikao da će sada umreti. Tog časa su stigla njezina braća i probola Plavobradog mačem. Htio im je pobeći jer je znao da se radi o vrlo snažnim mladićima, ali nije uspio. Žena je jedva preživela strah. U nasljedstvo joj je ostalo sve njegovo bogatstvo koje je podelila sa svojom braćom i sestrom Anom, a ostatak je ostavila za sebe. Na kraju se udala za čestitog čoveka koji joj je pomogao da prebrodi tešku prošlost.
Analiza likova
Likovi: Plavobradi, žena, sestra Ana
Plavobradi – naizgled dobar, ali podli čovek. Bio je izuzetno bogat, često je menjao žene, ali svi su ga se bojali zbog njegove modre brade. Na kraju umire zbog svog nauma da ubije ženu, a sve bogatstvo pripadne njoj.
Žena – dobra devojka koja je zbog svoje radoznalosti umalo nastradala. Verovala je svome mužu sve do časa kada joj je rekao da ne ulazi u malenu sobu u prizemlju. Da nije to učinila, možda bi bila pošteđena, ali Plavobradi ju je upozorio kako će jako da se naljuti ako otključa tu sobu. Ona nije mogla da izdrži i učinila je to, iako joj je on to izričito zabranio. Srećom, njezina su braća stigla na vreme da je spase.
Biografija: Šarl Pero
Šarl Pero rođen je 12. januara 1628. godine u Parizu u Francuskoj. Bio je sedmo dete u buržujskoj porodici Pjera Peroa i Paket Leklerk, pa je od samih početka imao sve uslove da se dobro školuje. Zahvaljujući školovanju, postao je visoko obrazovan čovek koji je tokom svog života radio puno toga. Pisao je galantna dela o prijateljstvu i ljubavi, te rasprave o književnosti, ali unatoč svom tom radu do kraja života ostao je najpoznatiji kao autor bajki.
Priče koje je pisao imala su uporište u narodnim pričama, a neke od njih su preuzela čak i braća Grim, dok su neka prenešena usmeno. Šarl iza sebe ima nekoliko poznatih dela kao šta su „Priče moje majke guske“, „Lepotica i zver“ i mnoge druge, sadržane u zbirci „Priče i bajke iz starih vremena s poukom“.
Pero je bio veliki oslonac za sve mlađe generacije pisaca jer je u večitoj borbi između starijih i mlađih zastupao one koji su smatrali kako treba da se okrene novom načinu pisanja. Stariji su bili ubeđeni da je pravi put onaj koji su sledile generacije pre njih.
Bajke s kojima se proslavio su: „Mačak u čizmama“, „Crvenkapa“, „Pepeljuga“ i „Plavobradi“, a njegova prva objavljena bajka bila je „Uspavana lepotica“ objavljena 1696. godine.
Umro je 16. svibnja 1703. godine u Parizu.
Autor: L.V.