Za ovu tragediju Vilijam Šekspir je pronašao inspiraciju u izgubljenoj staroj drami „Urhamlet“, a pretpostavlja se da je napisao Tomas Kid. Šekspir je svoju tragediju Hamlet smestio u dvorac Elsinor u Danskoj, a radnja se odvija u pet činova.
Analiza
Pravi smisao Hamleta nije u tragičnoj sudbini glavnog lika, nego da u celoj tragediji ne postoji pravi smisao jer sam Hamlet čitaoce dovodi do komplikovanih dilema, a na pravi smisao se gleda kao na utvaru čijom pojavom počinje ova poznata tragedija. Neki u nju ne veruju, neki je ne vide, a neki osim što mogu da je vide sa njom ujedno komuniciraju.
Poput ostalih drama Vilijama Šekspira tako je i Hamlet napisan bez rime. Radi se o vrsti stiha koji se pojavio još u vreme renesanse. Spomenuti stih je poreklom iz Italije, a pod uticajem Džon Miltona i Vilijama Šekspira postao je standardan stih u dramskoj poeziji Engleske.
Ova španska tragedija bila je jedna od najpopularnijih i prvih elizebtanskih tragedija sa tematikom osvete koja se temelji na komplikovanom liku kome je glavni motiv osveta. Sva dela utemeljena na Hamletu sadrže jednu vrstu odmazde u kom ne postoje sudovi ili su korumpirani i gde likovi ne mogu da dođu do pravde na legalan način.
Tragična osveta takođe naglašava subjektivnu borbu osvetnika koji se često bori (ili mašta) o ludosti i generalno luta u moralnim poteškoćama svoje situacije. Konačno, tragedije osvete završavaju se dramatičnim krvoprolićem u kome je kriva osoba užasno i često ritualno ubijena.
Elementi dela
Vrsta dela: tragedija
Mesto radnje: dvorac Elsinor u Danskoj
Vreme radnje: srednji vek
Tema: Hamletova osveta za ubistvo oca
Ideja: osveta nije rešenje za sve probleme, nekad trebamo da budemo i pametniji
Sadržaj prepričano
Knjiga počinje radnjom u kojoj danski kraljević Hamlet tuguje za nedavno preminulim ocem. Prijatelj Horacije obaveštava ga da se na zidinama noću može videti duh i da se radi o njegovom ocu. On tada odlazi u potragu za saznanjem da li je to istina. Duh mu saopštava da nema mira i da se mora osvetiti svom ubici bratu Klaudiju.
Hamletov stric Klaudije samo nakon nekoliko meseci od očeve smrti oženio se njegovom majkom Getrudom.
Hamlet je odlučio da osveti oca, pa glumi ludilo. Majka Getruda i stric Klaudije pripisuju to njegovom ludilu zbog velike strasti prema Ofeliji, kćerki sekretara Polonija. Tada počinju da prate Hamleta.
Hamlet pronalazi glumce koji će na dvoru prikazati rekonstruisano očevo ubistvo. Iako je pre možda sumnjao, kraljeva reakcija odagna mu sve sumnje. Siguran je u jedno, mora osvetiti očevu smrt.
Klaudije saznaje šta smera njegov nećak te odlučuje da ga pošalje u Englesku kako bi tamo umro. Hamlet se ipak spasio i vratio kući gde su ga dočekali iznenađeni stric i majka. Dočekala ga je vest da je slomljena ljubavlju prema njemu, Ofelija počinila samoubistvo utapanjem. Njen brat Leart zbog verovanja da je Hamlet kriv za njenu smrt pristaje da bude glavni Hamletov protivnik u smaknuću.
Izaziva Hamleta na veliki dvoboj u kom će Hamlet morati da popije otrovno vino ako mač umočen u otrov ne bude dovoljan. Za vreme dvoboja Hamlet je bio prvi ranjen, no mačevi se slučajno zamene pa Leart zadobija smrtonosni ubod. Zadnjim snagama Hamlet je uspeo da osveti smrt svog oca. Hamletova majka uvidevši da je ona kriva za ceo niz događaja ispija otrov i umire. Hamlet takođe umire na kraju miran u naručju svog prijatelja Horacija.
U ovoj neizvesnoj tragediji dobro su ukomponovane scene pregršt ubistava, samoubistava i ludila. Monolozi su često zastupljeni, a jedan od najpoznatijih je Hamletov „Biti ili ne biti – pitanje je sad“. Najviše impresija zadobio je upravo Hamlet jer su se brojni filozofi i književnici pitali zašto strica Klaudija nije odmah ubio i da li je zaista verovao da se ukazao duh njegovog oca.
Analiza likova
Likovi: Hamlet
Hamlet – tragični lik kojeg prati radnja koja je pogubna i dramatična. Danski kraljević koji želi da se osveti za ubistvo oca. Glumi da je lud da bi saznao šta se dešava i ko ga je ubio. Dovodi se u abnormalna stanja, hoda u snu i halucinira, a sve da bi doznao istinu i uspeo u naumu osvete. Karakterizacija lika je izazvala stvaranje pojma „Hamletovski kompleks“ koji je poslužio za pisanje i mnogih drugih poznatih dela, a odnosi se na pobunu glavnog junaka protiv nepravde i zla. Često si postavlja pitanja o životu i smrti.
Klaudije – brat njegovog oca koji je nakon što ga je ubio oženio njegovu majku i zauzeo presto. Ne moralizira i ne muči ga grižnja savesti. Uradiće sve šta je potrebno da se domogne onoga što želi. Na kraju svoje grehe plaća svojim životom.
Gertruda – Hamletova majka koja je posle smrti svog prvog muža (Hamletovog oca) udala se za njegovog brata i tako mu omogućila da zasedne na presto. Naivna je i lako ju je izmanipulisati. Ne zna da li da veruje ili ne da je njen sin lud ili se samo pravi. Iskreno je volela Hamleta.
Biografija: Vilijam Šekspir
Vilijam Šekspir je bio jedan od najvećih dramaturga uopšte. Rodio u gradiću Stratford na Avonu 1564., u isto vreme kada je u Rimu umro Mikelanđelo. Bio je najstarije od osmoro dece u svojoj porodici.
Kršten je 26. aprila 1564. pa se smatra da je rođen 23. aprila. Otac mu je bio ugledan i imućan građanin, trgovac i član Opštinskog veća. Iako je rođen u bogatoj porodici, ona je zapala u velike materijalne probleme.
1582. godine ženi se osam godina starijom En Hetvej. Imao je troje dece, kćer Suzan i blizance Džudit i Hamnet. Do 1592. godine boravi u Londonu gde postaje cenjen i imućan. Suvlasnik je pozorišta „The Globe“. Pred kraj svog života vratio se u Stratford gde je 1616. godine i umro.
O njegovom dobrom imovinskom statusu govori i podatak da je 1596. mogao da plati da on i njegovi potomci upotrebljavaju porodični grb koji prikazuje sokola i koplje i ima francuski natpis: „Non sanz droict“ (Ne bez prava). Šekspir je pohađao školu u svom rodnom gradu. Do njegove 18. godine, o njemu ne postoje nikakvi pisani podaci.
Njegova najpoznatija dela su „Henrik IV“, „Ričard III“, „Romeo i Julija“, „Mletački trgovac“, „Na tri kralja“, „Kralj Lear“, „Mera za meru“, „Hamlet“, „Otelo“, „Bura“, „Zimska priča“.